01.10.2011

M Butterfly

Koreograf: Vladimir Atomic Smud.

M Butterfly je druga premijera na Sceni Gorica u studenom. Riječ je o break operi u koreografiji velikogoričkog plesača Vladimira Smuda u kojoj se poznata operna tema na sasvim originalan način pretvara u suvremeni urbani spektakl. Iznimno kreativna autorska ekipa u projektu kojim Scena Gorica nastavlja podržavati popularnu plesnu scenu i stvarati nove kazališne forme na kulturnoj sceni Hrvatske.

mbuterfly2.jpg

Radnja se događa u Nagasakiju.

Prvi čin
Poručnik Benjamin Pinkerton se po japanskom običaju zaruči s gejšom Cio-Cio-San (Madame Butterfly). Nevjestin stric Bonzo, budistički svećenik, proklinje Cio-Cio-San, jer je prešla na kršćanstvo.

Drugi čin
Prošle su tri godine. Butterfly sa svojim sinom i sluškinjom Suzuki vjerno čeka na mužev povratak. Posjećuje ih Sharpless. Pinkerton ga je pismom obavijestio da s njim dolazi i njegova američka supruga. Butterfly ne želi vjerovati, da ju je suprug napustio, i da se Pinkerton neće odreći njihovog sina. Pucanj označava dolazak bojnog broda.

Treći čin
Butterfly s velikom uznemirenošću iščekuje Pinkertonov dolazak. U predvorju čeka nova Pinkertonova žena, koja želi muževog sina povesti sa sobom. Pinkerton nema snage i hrabrosti susresti Butterfly, zato se radije skloni. Ulazi uznemirena Cio-Cio-San. Kad ugleda nepoznatu ženu bez Pinkertona, shvaća istinu. Odluči sina prepustiti ocu i njegovoj novoj ženi. Oprosti se od sina, potom joj sluškinja Suzuki pomaže pri obredu samoubojstva. Očevim mačem počini harakiri. U kuću upada Pinkerton i ugleda mrtvu Butterfly.

Break opera MBatterflay
Na predlošku Puccinijeva remek djela mlada skupina breakdancera stvara svoju verziju Madame Butterfly. Ovom operom bavili su se mnogi umjetnici, obrađivali su je iz raznih vizura, imala je niz raznovrsnih scenskih, glazbenih, filmskih i vizualnih interpretacija. Inspirirani spojem zapadnjačke i tradicionalne japanske kulture, breakeri proizvode svijet koji nastaje iz pokreta, rekonstruiraju urbani Japan harajuku dječaka i djevojčica. Taj neobičan dekadentan i ekscentrični svijet donosi na scenu gotski stil, mješavinu punka i klasike. Iz spoja visoke operne umjetnosti i ulične pop-kulture proizlazi neka nova vrsta tragičnog.

Breakdance, također poznat kao i breaking, b-girling ili b-boyin je ulični plesni stil koji se razvio kao dio hip hop pokreta osmišljen među afričko – američkim stanovništvom u južnom Bronxu (South Bronx) u New Yorku.

Harajuku je originalno ime željezničke postaje u kvartu Shibuya u Tokyu, ali naziv je danas diljem svijeta sinonim za mladenačku subkulturu otkvačenog stila odijevanja. Prerušavanje u omiljene igrane, animirane i strip-likove, već je godinama jedan od zaštitnih znakova japanske kulturne scene, a stječe sve više simpatija i na zapadu. Harajuku je postao toliko popularan da se promovira u nacionalnim i internacionalnim publikacijama . Izraz 'Harajuku djevojke' zapadnjački je zajednički naziv za poklonice bilo kakve ulične mode koje se okupljaju na Harayuku postaji - od gotičkih lolita /naslovna/ do iskvarcanih i poblajhanih djevojčica. Sve se više djevojaka odlučuje odvažiti i prošetati ulicom u maštovitim kreacijama, iako je ovaj stil u Japanu opće prihvaćen i popularan način izražavanja za oba spola. Sam stil proizašao je iz opčinjenosti modernom i izmišljenom stvarnošću, te s njima povezanim zapadnjačkim 'fast-food' načinom života.

Tinejdžeri se također odijevaju u likove iz omiljenih bendova, filmova, animi i mangi, a takav ulični izričaj poznat je na zapadu po imenu cosplay (skraćeno od engleskog izraza costume play). Sam izraz skovao je Japanac Nov Takahashi nakon oduševljenja kostimiranim obožavateljima na jednom SF sajmu 1984. u Los Angelesu. Cosplay je danas prisutan na raznim javnim događanjima poput predstavljanja novih filmova, posebice videoigara, a ima i svoje posebne noćne klubove, zabavne parkove i sajmove. Najpopularniji kostimi u caffe barovima su, naravno, služavke ('maids' ili japanski 'meido').