Pučko otvoreno učilište
Velika Gorica

Galerija Trumbetaš

Istarske koze i njihovo društvo
Izložba

Autorica: Cintija Ašperger

U svom likovnom radu Cintija Ašperger fokusira se na figurativno slikarstvo i koloristiku, a posebno se ističu portreti ljudi i životinja. Njezina animalistika prisutna je kroz radove u pastelu, akvarelu i ulju, gdje kroz senzibilan i pažljiv pristup nastoji uhvatiti ne samo fizičku pojavnost, već i individualni karakter i dostojanstvo životinja. Inspirirana humanim pristupom prema životinjama na Farmi Drijade te na farmi magaraca Ne u Vrsaru, stvorila je seriju slika pod nazivom „Istarske koze i njihovo društvo“, koja bilježi emotivnu i slikarsku vezu između umjetnice i životinjskog svijeta.

U svojoj animalistici Cintija se posebno fokusira na prikaz karaktera, izražajnu koloristiku te skladnu kompoziciju, čime stvara radove koji nadilaze klasičnu ilustraciju životinja i zadiru u područje introspektivnog i empatičnog portretiranja. Njezino slikarstvo nosi snažan narativni i emocionalni naboj, a životinje su često predstavljene kao ravnopravni subjekti — sa svojom osobnošću, unutarnjim svijetom i estetskom prisutnošću.

Kao studentica majstora alla prima slikarstva, poput Maxa Ginsburga, Cintija njeguje tehniku izravnog slikanja „mokro na mokro“, koja zahtijeva visoku koncentraciju, tehničku sigurnost i  sposobnost donošenja slikarskih odluka u trenutku. Ova metoda omogućuje svježinu, spontanost i živost izraza — kvalitete koje posebno dolaze do izražaja u portretima životinja, gdje je bitno zabilježiti trenutni izraz, pokret ili atmosferu. Alla prima slikarstvo u animalistici otvara prostor za ekspresiju i neposrednost, čime slike odišu autentičnom energijom i životnošću.

U širem smislu, Cintijin animalistički opus njeguje ideju suživota i poštovanja između čovjeka i životinje, dok kroz slikarski medij istražuje ljepotu i složenost svakodnevnih, često nevidljivih bića koja zaslužuju pažnju i umjetničku valorizaciju.

Cintija Ašperger (poznata i kao Dr. Cynthia Ashperger i Cintija Eastman) nagrađivana je hrvatsko-kanadska glumica, redateljica, spisateljica, slikarica i sveučilišna profesorica, čija umjetnička karijera traje više od četiri desetljeća i proteže se kroz Europu i Sjevernu Ameriku. Po prirodi umjetnica i renesansna žena, Ašperger njeguje holistički pristup umjetnosti u kojem se izvedbene i vizualne discipline međusobno nadopunjuju i prožimaju.

Kao glumica i scenaristica, Cintija tumači jednu od glavnih uloga u novom igranom filmu Foreign Tongue, na čijem je scenariju suautorica s Borisom Mojsovskim, a temelji se na njezinu originalnom glazbenom kazališnom komadu (book & lyrics pod pseudonimom Lola Xenos). Film na duhovit i potresan način istražuje teme jezika, identiteta i migracije. Za svoj filmski i televizijski rad nominirana je za Canadian Screen Award (The Waiting Room) i nagradu Dora Mavor Moore (Feral Child), dok njezine značajne kazališne uloge uključuju Out of Spite, Not Spain, The Berlin Blues i Who Killed Snow White? Godine 2025. glumit će glavnu ulogu u dugometražnom filmu The Myth of the Real Man redateljice Lee Filipovski, koji se snima u Srbiji.

Kao redateljica, Cintija je vodila više od četrdeset produkcija, uključujući The Tilco Strike, The Great Shadow, Tender Napalm, The Women i George Kaplan. U akademskom kontekstu, Cintija je od 1994. stalna profesorica na Školi za izvedbene umjetnosti Sveučilišta u Torontu (Toronto Metropolitan University), gdje je od 2004. do 2019. godine bila i voditeljica glumačkog programa. Međunarodno je priznata edukatorica i istraživačica glumačke metode Michaela Chekhova, a njezina knjiga The Rhythm of Space and the Sound of Time smatra se ključnim doprinosom u području glumačke pedagogije.

Uz izvedbene umjetnosti, Cintija se od mladosti bavi i slikarstvom. Studirala je kod akademske slikarice Nade Sesar Raffay te četiri godine na Art Students League of New York kod Garina Bakera, Sherry Camhy, Leonida Gervitza, Maxa Ginsburga, Michele Liebler, Dominique Medici, Rickyja Mujice, Karen O’Neal i Johna Varriana. Sudjelovala je i u dvjema radionicama Terra Magica Tatjane Krizmanić.

Ulaz slobodan.