Pučko otvoreno učilište
Velika Gorica

Galerija Galženica

SAMOSTALNA IZLOŽBA TINA SAMARŽIJE: RITAM U POGLEDU 

Kustosica izložbe:  Leila Topić

Umjetnička manira Tina Samaržije progovara o umjetnosti koja je sinteza, suma summarum, vremena i prostora. Samaržija svoja vizualna istraživanja nastavlja na postulatima svojih prethodnika iz 20. stoljeća  poput Augusta Černigoja, Eduarda Stepančiča, grupe Exat 51 i međunarodnoga pokreta Nove tendencije, čiji su predstavnici bili Aleksandar Srnec, Ivan Picelj, Julije Knifer, Miroslav Šutej i drugi. Predstavnici konstruktivizma na našim su se prostorima zalagali za sintezu pokreta u prostoru i težili čistim i jednostavnim oblicima. Konstrukcija Samaržijine apstraktne interpretacije odlikuje se iznimnom rukopisnom vještinom, preciznim izvođenjem i profinjenom estetičnošću. Tin Samaržija ponajprije je grafičar, a grafička manira u njegovom slikarstvu svjedoči nam o njegovoj analitičnosti, upornosti i pronalaženju novog i njemu svojstvena informacijskoga sustava koji nam predočava različitim linearnim i mrežastim teksturama ili satkanim od isprepletenih slovnih znakova. Samaržija, poput Stepančiča, istražuje mehaniku umjetnosti, no njegove su naoko jednostavne vizije crtački ipak kompleksnije građene grafičke konstrukcije. Kroz svoje slikarstvo umjetnik proučava suodnose rekontekstualiziranih oblika, vješto balansira između povijesnih diskursa, etimologije jezika i osobna senzibiliteta.

Dekonstrukcija forme podređena je jedinom cilju stvaranja nove i uravnotežene forme. Na minuciozan način vrlo predano primjenjuju proporcije, gradeći formu za formom kako bi postigao njihov ekvilibrij. Teži perfekcionizmu u kojem svaki oblik, tekstura plohe i tonski valer ima svoj smisao i vrijednost u postizanju ravnoteže. Crno-bijelim valerima želi naglasiti procese i dinamiku odnosa oblika i kontekst u kojem se oni međusobno nadopunjuju. Uloga je umjetnosti iskazivati vrijednosti društva koje su u konstantnoj transformaciji. Samaržija umjetnošću poziva na obnovu, na ponovno pokretanje. U promatračevu svakodnevicu suvremena i užurbana svijeta u kojem živi, u kojem svima nedostaje ravnoteža, umjetnik na sebi svojstven način, minimalističkim i čistim oblicima, želi prenijeti ekvilibrij uma i lakoću postojanja.

Biografija:

Tin Samaržija rođen je 11. travnja 1997. u Zagrebu. Akademiju likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu završio je 2022. godine, stekavši akademski stupanj magistra grafike. Preddiplomski studij završio je s najvišom pohvalom Summa cum laude, a diplomirao je s pohvalom Magna cum laude.

Od 2018. godine aktivno izlaže te je do sada sudjelovao na više od stotinu izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Radove je izlagao u brojnim gradovima, među kojima su Zagreb, Zaprešić, Karlovac, Krapina, Brseč, Đakovo, Samobor, Split, Pula, Rijeka, Vukovar, Varaždin, Vinkovci, Osijek, Livno, Mostar, Dubrovnik, Požega, Ptuj, Trakya, Tomislavgrad, Beograd, London, Doncaster, Madrid, Istanbul, Rim, Miami, Brasilia, New York i Nevşehir–Kapadokija.

Sudjelovao je na nizu značajnih domaćih i međunarodnih manifestacija, među kojima se ističu Londonski bijenale, 3. međunarodni trijenale grafike u Livnu, 9. trijenale grafike HAZU u Zagrebu, 1., 2. i 3. bijenale crteža u Puli, Zagorski likovni salon u Krapini, Međunarodna izložba Ex Librisa 1997. – 2003. u Rijeci, 6. međunarodno trijenale autoportreta u Samoboru, uz brojne druge umjetničke salone i izložbe u zemlji i inozemstvu.

Od 2019. godine realizirao je niz grafičkih mapa i umjetničko-pjesničkih izdanja, među kojima se ističu Memento mori, Unutarnji kaos, Psiha, ono živo u nama te Ogledalo čudesnog – Hommage Marinu Držiću. Posebno se izdvajaju mape ostvarene u ediciji Zbirke Biškupić, poput Sarabande za Anamariju, nastale u suradnji s pjesnikom i akademikom Lukom Paljetkom, te mape Ekvilibrij, realizirane u suradnji s profesorom Franom Parom.

Sudjelovao je i kao autor u grafičkim mapama Hommage Tonku Maroeviću i Hommage Luki Paljetku, također u izdanju Zbirke Biškupić. Za svoj je rad primio više pohvala i priznanja, među kojima se ističe Rektorova nagrada za likovno rješenje plakata i vizualnog identiteta opere Brundibár.

Od 2024. godine zaposlen je u Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Njegovi se radovi nalaze u stručnoj literaturi, različitim publikacijama te u zbirkama 29 nacionalnih institucija, muzeja i galerija: Muzej suvremene umjetnosti (Zagreb), Nacionalna i sveučilišna knjižnica (Zagreb), Akademija likovnih umjetnosti (Zagreb), Galerija umjetnina (Split), Franjevački muzej (Livno), Gradska i sveučilišna knjižnica (Osijek), Muzej Matije Skurjenija (Zaprešić), Muzej likovnih umjetnosti (Osijek), Gradski muzej Vukovar (Vukovar), Muzej Staroga Grada (Hvar), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Zagreb), Umjetnička galerija (Dubrovnik), Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (Podgorica), Slovenska akademija znanosti in umetnosti (Ljubljana), Muzej moderne i suvremene umjetnosti (Rijeka), Muzej moderne umjetnosti (Mostar), Galerija grada Krapine (Krapina), Gradski muzej Vinkovci (Vinkovci), Dijecezanski muzej (Požega), Gradski muzej Požega (Požega), Gradski muzej Varaždin (Varaždin), Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Zagreb), Narodni muzej (Zadar), Sveučilišna knjižnica (Split), Galerija Eugen Kumičić (Brseč), Galerija Božidar Jakac / Muzej moderne i sodobne umetnosti (Kostanjevica na Krki), Dom Marina Držića – Muzej i memorijalna kuća Marina Držića (Dubrovnik), Muzej Brodskog Posavlja (Slavonski Brod) te Zbirka Biškupić.

Izložba je otvorena do 19. 12. 2025.