Pučko otvoreno učilište
Velika Gorica

Vijećnica POUVG-a
Galerija Trumbetaš

 
PREDAVANJE I DOKUMENTARNA IZLOŽBA
 „80. godišnjica organiziranog progona i stradanja njemačke manjine u Hrvatskoj“  

Autor izložbe, predavač: Goran Beus Richembergh

 
Izložba je otvorena do 15. 10. 2025. 

Njemačka etnička zajednica na hrvatskim područjima živi u kontinuitetu 8 stoljeća, a nakon valova organiziranog naseljavanja kolonistâ u 18. i 19. stoljeću osobito brojna bila je na područjima Slavonije, Srijema i Baranje. Oko 170 tisuća Nijemaca živjelo je na područjima današnje Hrvatske do Drugoga svjetskog rata (od oko 550 tisuća na području tadašnje Kraljevine Jugoslavije), a njemačka okupacija i uspostava NDH njemačku su manjinu stavile u specifični položaj. Još 1944. AVNOJ je sve Nijemce proglasio narodnim neprijateljima kojima će biti oduzeta sva imovina.  Nakon što je, uslijed široke propagandne kampanje okupacijskih vlasti, u velikom zbjegu tijekom listopada i studenoga 1944. prema Njemačkoj i Austriji evakuirano više od 100 tisuća njemačkih civila iz Hrvatske, oni koji su ostali, posve uvjereni da nikome ništa nisu skrivili, bili su izloženi osveti i drakonskim kaznama novih komunističkih vlasti. Izbjeglima je zabranjen povratak, oduzeta im je sva imovina (preko 20 tisuća imanja), a veliki broj njih bio je protjeran u Njemačku ili interniran u posebne logore za Nijemce od kojih su najveći bili Velika Pisanica, Josipovac, Krndija, Valpovo i Šipovac-Našice. U tim sabirnim i radnim logorima vladala je visoka stopa smrtnosti od gladi, iscrpljenosti, tifusa i drugih bolesti. Kad su logori raspušteni preživjeli se više nisu imali gdje vratiti i mnogi su morali početi život iznova, nerijetko skrivajući identitet, mijenjajući imena i prezimena i seleći se u druga mjesta. Njihovo iseljavanje u Njemačku ili druge zemlje trajalo je još desetljećima. Sličnu sudbinu doživjelo je još najmanje 12 milijuna etničkih Nijemaca na Istoku Europe. Danas je njemačka manjina u Hrvatskoj malobrojna zajednica od tek nešto više od 3 tisuće pripadnika, ali je još uvijek vitalna i aktivna u svojim nacionalnim udrugama u Osijeku, Zagrebu, Vukovaru i Siraču.